Secom

Horta-Rebelo Diskute Vida Traballador Timor Oan 873 Moris Kiak Iha Lisboa

0 65

Loluwari Média (Lisboa) Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hasoru malu ho nia homólogu Prezidente Portugál Marcelo Rebelo de Sousa iha Palásiu Belem, diskute kooperasaun entre nasaun rua no situasaun Timor Oan sira iha Lisboa.

Xefe Estadu na’in rua promete atu kria kondisaun di’ak ba Timor oan sira ne’ebé foin to’o iha Portugál no kombate ilegalidade, estrutura ilísita, explorasaun, tráfiku, maun-de-Obra, Prosesu oin-oin mak tama ona iha Ministériu Públiku no mós iha ona inspeksaun laborál iha empreza sira, kontratasaun no kondisaun servisu no saláriu.

“Ita iha medida konjunta, autoridade husi nasaun 2, desde fenómenu ne’e aumenta husi fulan Agostu no Setembru, iha atuasaun nível oin-oin, ita iha akordu, buat ne’ebé intolerável saida mak akontese no saida mak atu mai, iha lei, nune’e tenke fiskaliza, objetu intervensaun la’os de’it administrativa , maibé foti justisa” dehan Prezidente Portugál Marcelo Rebelo de Sousa iha Palásiu Belem Lisboa no komunikadu ne’e Loluwari. Com asesu iha Palasiu Prezidensial Ai-Tarak laran, (31/10) .

Tuir Rebelo, lokaliza ona Timor oan na’in 873 ne’ebé moris mukit loos no dau-daun ne’e sira hela iha instituisaun akollamentu, autarkia lokál no instituisaun soliedaridade sosial.

Sorin seluk Prezidente Repúblika José Ramos-Horta mós afirma, Nasaun determinadu hodi identifika no kastigu grupu ne’ebé mak bosok joven sira hodi ba servisu iha Portugál no nasaun seluk.

“Fenómenu ida ne’e komún liu iha mundu, liu-liu iha Nasaun sira ne’ebé iha vias ba dezenvolviment, dékada barak ona, Timor-Leste hanesan estadu livre no demokrátiku, la iha problema ho ema tama-sai, ba Timor oan no ema seluk, Fasil liu ba ema atu faan hanoin iluzaun hodi servisu iha Portugál, Alemaña, Canadá ne’ebé mak iha moris di’ak. “” Xefe Estadu Subliña.

Prezidente Horta mós esplika, destaka joven sira ne’ebé serbisu iha Korea súl no Austrália ne’ebé hetan Saláriu di’ak.

“Ita iha programa ba joven sira atu ba Korea Súl ho joven rihun rua resin, vantajen ida sei kontinua,hanesan prosesu aprendisajen kona-ba profiissaun foun, habitu no disiplina, sira ne’e mak embaixador boa vontade. hanesan mós ba Austrália iha programa, sazionál ne’ebé hahú tiha ona tinan 5 ou , tinan 6, programa modestu liu, Austrália la iha esperiénsia ba situasaun nune’e, ba Timor oan sira, no programa ida ne’e mós la’os fasil, agora la’o di’ak ona ho mekanizmu estadu, mai iha Portugál ne’e situasaun oin seluk, tanba kumpri prosesu burokrátiku husi Timor no Nasaun ne’ebé simu joven sira.” Prezidente Horta Esplika.

Obrigasaun husi Timor-Leste mak identifika no kastigu tuir lei, grupu ne’ebé bosok Timor oan sira, kobra joven sira too dólar rihun tolu to’o rihun lima.

Antes hala’o enkontru bilateral entre xefe Estadu nain rua, PR Ramos Horta akomapaña hosi ekipa hala’o uluk vizita presta omenajen no tau aifuna ba Tumblo Camões aumezmu tempu asina mos livru de onra iha Praça do Império Belem-Portugal.
Hafoin ida ne’e, PR Horta akompaña hosi Guarda Nasional Republicano (GNR) sai husi edifisiu Praça do Império ba Palácio Prezidensial no Presidente Republika simu ho onra Militares ho Cavalaria do GNR hodi akompaña viazen ba Palasiu de Belem.

Jornalista : Delfina Borges
Editor : Loluwari

Comments
Loading...
× How can I help you?